"Previše nepravedno": zašto Brad Gilbert želi promijeniti ždrijebe... i što bi to promijenilo za Sinnera i Alcaraza
Brad Gilbert se nikada nije bojao narušiti pravila.
U dobi od 64 godine, bivši trener Andrea Agassija, koji se preorijentirao na analitičarski posao, ponovno je pokrenuo raspravu: sustav ždrijeba na Grand Slam turnirima mora se promijeniti.
Prema njemu, prve dvije nositeljice, trenutno Carlos Alcaraz i Jannik Sinner, previše su izložene neuravnoteženim ždrijebima. I to jasno kaže:
"Prve dvije nositeljice zaslužuju malo više zaštite", inzistira Gilbert.
Zašto Gilbert želi sve promijeniti
Trenutačno, Grand Slam sustav jamči samo da se nositeljice broj 1 i 2 mogu susresti tek u finalu, dok su nositeljice broj 3 i 4 nasumično raspoređene u dvije polovice ždrijeba. Ali što je s nositeljicama od 5. do 8. mjesta? To je potpuna lutrija.
Gilbert mrzi ideju da se nositelj broj 1 već u četvrtfinalu može suočiti s opasnim nositeljem broj 5, dok bi nositelj broj 2 imao blaži put do finala. "Neravnoteža koja može biti presudna", tvrdi on.
'Šok' reforma koju predlaže Gilbert
Njegovo rješenje? Promijeniti raspodjelu nositelja već od osmine finala. Želi da bude unaprijed određeno:
- Nositelj broj 1 suočio bi se s nositeljem broj 8 u četvrtfinalu
- Nositelj broj 2 suočio bi se s nositeljem broj 7
Drugim riječima: kraj slučajnosti, vrijeme je za ždrijeb konstruiran kako bi se jamčila slična razina težine između dva favorita turnira.
Ali dok neki u ovoj ideji vide način da se zajamče polufinala i finala iznimne razine, drugi osuđuju oblik nepravednosti prema igračima rangiranim od 5. do 8. mjesta, koji bi izgubili priliku za ponekad povoljniji ždrijeb.
Ali jedno je sigurno: Gilbert ponovno stavlja u središte pozornosti ponavljajuću raspravu: treba li zaštititi nositelje radi spektakla ili očuvati nepredvidivu bit sporta?
Davis Cup: između reformi, kritika i nacionalne kulture
Paradoks koji dijeli tenis: između iscrpljenih igrača i zagušenog kalendara, ali sve brojnijih egzibicija
Trening budućih prvaka: fokus na pad francuskog javnog modela naspram privatnih akademija
Prijeti li padel tenisu? Uron u revoluciju koja potresa ustaljeni poredak