Što ako tenis izgubi svoju dušu? Slučaj robotiziranog suđenja između tradicije i dehumanizirane modernosti
U društvu koje se neprestano mijenja, tehnologija je neizbježno završila na važnom mjestu u našoj svakodnevici. Sva su područja bila pogođena, a sport nije iznimka. Posljednjih 40 godina nižu se revolucionarne inovacije s milimetarskom preciznošću.
Svijet tenisa, bogat stoljetnom poviješću, suočava se s pojavom tehnologija koje redefiniraju pravila igre. Dok su se jučerašnji prvaci oslanjali na instinkt i iskustvo, današnji igrači imaju na raspolaganju alate poput video-asistencije ili hawk-eyeja.
Ovi sustavi omogućuju pravednije i preciznije odluke, ali istodobno otvaraju temeljna pitanja o samoj biti sporta. Ovaj dosje istražuje izazove povezane s prijelazom na tehnološko suđenje, ističući suprotstavljena stajališta između očuvanja tradicije i dolaska modernosti koju neki doživljavaju kao dehumaniziranu.
HAWK-EYE, ELC, VIDEO: NOVITETI KOJI MIJENJAJU TENIS
Omogućivši provjeru ispravnosti servisa, Cyclope (na koji ćemo se vratiti niže) otvorio je put eri u kojoj je preciznost postala ključna na terenu. Ova revolucija nije bila tek beznačajna promjena u teniskom ekosustavu, već je bila i polazište za važne odluke koje su uslijedile. Prije svega za uvođenje sustava hawk-eye, a kasnije i Electronic Line Calling (ELC) te video-asistencije.
Računalni sustav Cyclope, koji su ATP i WTA uveli već 1980-ih, predstavljao je prvu revoluciju. U to je vrijeme omogućavao utvrđivanje je li servis igrača odskočio u ispravnoj zoni ili ne.
Prvi je put korišten u Wimbledonu 1980., prije nego što je testiran na US Openu sljedeće godine te na Australian Openu. Zatim je ova ograničena verzija ustupila mjesto hawk-eyeju, tehnološkom alatu koji je postao ključni element tenisa.
On omogućuje igračima da ospore odluke linijskih sudaca ako smatraju da je lopta koju je sudac proglasio autom ipak pala unutar granica terena ili obrnuto. Riječ je o sustavu koji je pouzdaniji i dugotrajniji. Dvadeset godina nakon prve uporabe tehnologije, pojavila se mogućnost korištenja tzv. challengea.
Presudan sudar Williams–Capriati za dolazak hawk-eyeja
Ideja integriranja hawk-eyeja u profesionalne turnire postala je očita 2004. Povodom US Opena, hawk-eye je bio na raspolaganju televizijskom prijenosu, dok suci na terenu nisu imali pristup tim snimkama. Tijekom četvrtfinala između Serene Williams i Jennifer Capriati gledatelji su tako mogli svjedočiti pogreškama koje su na kraju koštale meča igračicu koja je osvojila 23 Grand Slam naslova.
„Razlog zbog kojeg je hawk-eye postao važan jest taj što su sve moje lopte proglašavali autima, čak i kad nisu bile blizu linije. Sustavno je bilo dosuđeno van. Postalo je nemoguće igrati“, izjavila je Williams u kolovozu 2022.
A Christopher Clarey, američki sportski novinar i autor knjiga o tenisu, potvrdio je za CNBC: „Dvoboj između Williams i Capriati bio je ključan. Tijekom tog meča US Open je počeo testirati hawk-eye sustav vidljiv na televiziji. Šira je javnost tako imala više informacija od samih igračica. Postojala je velika razlika između onoga što su ljudi vidjeli i onoga što se doista događalo na terenu.“
Brojne odluke na štetu Serene Williams tijekom tog susreta nužno su izazvale zabrinutost. Zahvaljujući tom meču, obveza uvođenja hawk-eyeja na stadionima i njegova dostupnost igračima počela se smatrati neophodnom.
Na turniru u Miamiju 2006. Amerikanka Jamea Jackson bila je prva koja je zatražila mogućnost da se ponovno pregleda mjesto na kojem je lopta odskočila. U mjesecima koji su uslijedili, US Open (2006.), Australian Open i Wimbledon (2007.) počeli su koristiti hawk-eye.
ELC, alat s milimetarskom preciznošću
Još jedna novost u tenisu posljednjih godina je ELC (Electronic Line Calling). On omogućuje da se u djeliću sekunde utvrdi je li lopta koja je pala blizu linije ipak u terenu ili ne. ELC također automatski detektira moguće pogreške nogom prilikom servisa.
Ovaj je postupak prvi put korišten na Next Gen ATP Finals 2017. S automatskim najavama odluka o loptama, linijski suci više nisu potrebni te su postupno nestali s profesionalnih terena.
Ben Figueiredo, direktor inovacija za hawk-eye u tenisu, opisuje funkcioniranje ELC-a: „Imamo kamere postavljene svuda oko terena, kalibrirane tako da prate položaj igrača i lopte tijekom cijelog meča.
Zapravo koristimo osam kamera od dvanaest, ali ako je jedna oštećena ili radi slabije, to nam omogućuje da ne izgubimo na preciznosti. Postavljanje svega traje tri dana.
Na US Openu imamo ukupno dvanaest kamera na svakom terenu, kao i još šest za detektiranje prijestupa nogom. Ukupno ih je 204. Preciznost sustava vidljiva je do milimetra, a ITF (Međunarodna teniska federacija) odobrila je taj sustav.“
COVID – prekretnica za tehnologiju u tenisu
Hawk-eye je tako s vremenom u potpunosti integriran u profesionalni kalendar tijekom petnaestak godina. No tenis je doživio i drugu veliku prekretnicu tijekom pandemije COVID-19. Dok je velik broj događaja bio otkazan zbog zdravstvenih okolnosti, organizacije su ubrzale proces „robotizacije“ ove discipline.
Tako je već u ljeto 2020. US Open objavio da će ELC zamijeniti linijske suce na dva najveća stadiona njujorškog kompleksa. Tereni Arthur Ashe i Louis Armstrong tada su bili 100% opremljeni elektroničkim sustavom. Australian Open je potom slijedio primjer američkog Grand Slama i nekoliko mjeseci kasnije postao prvi Grand Slam koji ovu tehnologiju koristi u potpunosti, bez linijskih sudaca.
ATP je 2023. definitivno odobrio dolazak ELC-a
Kako bi se maksimalno smanjio rizik od pogrešaka, ATP je 2023. usvojio ELC. Time je istodobno zapečaćen i kraj linijskih sudaca na turnirima od sezone 2025.
„Riječ je o povijesnom trenutku za naš sport. Tradicija je u srcu tenisa i linijski suci odigrali su važnu ulogu tijekom godina“, izjavio je Andrea Gaudenzi, predsjednik ATP-a, nakon objave uvođenja ELC-a 2023.
„Unatoč tome, imamo odgovornost prihvatiti inovacije i nove tehnologije. Naš sport zaslužuje najprecizniji mogući sustav suđenja i oduševljeni smo što ga od 2025. možemo postaviti na cijelom našem touru“, obrazložio je talijanski čelnik u to vrijeme.
Usput, tri od četiri Grand Slama također su uvela ovu metodu: jedino Roland-Garros, koji se igra na zemljanoj podlozi, i dalje koristi linijske suce tijekom svojih dva tjedna. Rasprava o dolasku hawk-eyeja i videa na Porte d’Auteuilu i dalje je vrlo žustra u svijetu „bijelog sporta“.
Video će biti dostupan na velikim ATP turnirima od 2025.
Kako bi se kompletirao „arsenal“, video-asistencija također se pojavila nakon inauguracije na Next Gen ATP Finals 2018. Već godinama vrlo popularna u momčadskim sportovima poput nogometa i ragbija, ona omogućuje ispravljanje loših odluka sudaca u određenim fazama igre.
U tenisu se može koristiti kako bi se provjerilo je li lopta dvaput odskočila s druge strane mreže. ATP je u veljači 2025. objavio da će svi turniri kategorije Masters 1000 odsad imati video, što je veliki iskorak.
„Suci u stolici moći će ponovno pregledati odluke, posebice ‘not up’ (dvostruki odskok), pogreške, ‘touch’ (dodir – ako protivnik okrzne loptu), ‘hindrance’ (ometanje tijekom poena), pogreške u rezultatu te moguće situacije diskvalifikacije. To će suđenje učiniti preciznijim.
To je nastavak revolucionarne godine za ovaj sport. Po prvi put, svi profesionalni turniri, na svim podlogama, koriste sustav elektroničke detekcije pogrešaka u stvarnom vremenu, u sklopu stalnih nastojanja da se igračima i navijačima ponude što precizniji standardi“, objavio je ATP početkom 2025.
TRADICIJA I DALJE PRISUTNA
Dok gotovo cijeli profesionalni tour usvaja elektroničko suđenje, Roland-Garros ostaje vjeran svojim linijskim sucima. To je svjestan izbor, između poštovanja tradicije i obrane svojevrsnog romantizma „francuskog tenisa“.
Roland-Garros i dalje suzdržan prema tehnologiji
Kao jedini Grand Slam koji se igra na zemljanoj podlozi, Roland-Garros je posljednji od četiri najveća turnira koji odolijeva dolasku ELC-a na profesionalni tour. Budući da se na zemlji jasno vide tragovi loptice koje sudac u stolici može provjeriti, organizatori smatraju da nije potrebno postaviti taj sustav.
Roland-Garros je u priopćenju potvrdio da će linijski suci i dalje biti prisutni barem do 2026. godine kako bi se očuvala tradicija turnira: „Na izdanju 2025. bilo je prisutno 404 službenih osoba za suđenje. Među njima je bilo 284 francuska predstavnika iz svih liga u Francuskoj.
Ti su suci i linijski suci rigorozno odabrani među otprilike 30 000 službenih osoba u Francuskoj, koje tijekom cijele godine sude u ligama, departmanskim odborima i klubovima članovima FFT-a. Ova odluka pridonosi posebnosti Roland-Garrosa, koji je posljednji Grand Slam turnir koji se oslanja na linijske suce.“
Linijski suci – „ljudska strana“ koja nestaje
Ipak, većina se igrača zalaže za to da se automatizirani sustav uvede i u francuskoj prijestolnici. Figueiredo razumije situaciju: „Na turnirima je da odluče žele li ga koristiti ili ne. Znam da Roland-Garros voli imati linijske suce i vidjeti kako suci silaze sa stolice kako bi provjerili trag lopte.“
„Francuzi se stvarno pitaju treba li im to doista. Diljem svijeta publika ima različit odnos prema tradicijama. Sama činjenica da suci silaze i pokazuju trag igračima pomaže u očuvanju te navike. Ako Roland-Garros odluči instalirati hawk-eye, pri čemu se sve odluke donose u stvarnom vremenu, turnir će izgubiti tu ljudsku stranu“, nadovezuje se Clarey.
Hawk-eye ima značajnu cijenu
Ben Figueiredo, koji vrlo dobro poznaje tehnologiju korištenu na terenima US Opena, svjestan je ipak da postavljanje kamera ima svoju cijenu: „Na svakom terenu oprema košta oko 100 000 dolara. Vlasnici smo sve opreme i također imamo partnerstvo s USTA-om (Američkom teniskom federacijom) već više od petnaest godina. Oni su ti koji ovdje sve plaćaju“, kaže on.
Christopher Clarey potvrđuje: „Vrlo je skupo postaviti ELC ako imate ograničen budžet, a nije ga ni lako instalirati. To predstavlja prepreku za mnoge manje turnire.“
SVEPRISUTNA, ALI NESAVRŠENA TEHNOLOGIJA
Iako tehnologija nastavlja revolucionirati svijet tenisa, nije bez ograničenja ni kontroverzi. Nedavni incidenti ukazali su na nedostatke i dvosmislenosti koje i dalje postoje, potičući rasprave među igračima i sucima na profesionalnom touru.
Od nemogućnosti ispravljanja pogrešaka u presudnim trenucima do krutosti pravila koja okružuju uporabu videa, ovi primjeri pokazuju da tehnologija ne može uvijek jamčiti pravednost na terenu.
Granice tehnologije u tenisu
Video je već doživio nekoliko nezgoda. U trećem kolu US Opena 2024. između Anne Kalinskaje i Beatriz Haddad Maia, jedan kontroverzan poen obišao je svijet. Dok je trčala prema naprijed, Brazilka je podigla loptu na skraćeni udarac svoje protivnice. Iznenađena, Ruskinja je promašila sljedeći udarac. Nakon pozivanja na video, gledatelji su mogli vidjeti da je lopta Kalinskaje dvaput odskočila prije nego što ju je Haddad Maia uspjela vratiti.
Poen koji je ova potonja dobila stoga nije bio valjan, ali čak ni nakon konzultacije s video-asistencijom sudac u stolici nije bio u mogućnosti poništiti početnu odluku. Poen je tako dodijeljen Haddad Maii. Taj je incident bio prekretnica meča, nakon čega je južnoamerička igračica rutinski privela dvoboj kraju (6-3, 6-1).
Sličan primjer dogodio se na Australian Openu 2025. između Ige Swiatek i Emme Navarro. Poljakinja je vodila 6-1, 2-2, prednost na svom servisu, kada ju je kratka lopta Amerikanke prisilila da krene na mrežu. Nakon dobro odigranog kontra-drop-shota, poen je osvojila. No Navarro, koja je očito vidjela da je njezin prethodni udarac dvaput odskočio, zatražila je od suca u stolici upotrebu videa.
Ipak, pravilnik je u ovom slučaju vrlo jasan. Igrač može zatražiti video samo ako odmah prestane igrati, čak i ako se poen nastavlja. Riječ je o riskantnoj metodi, kako je sama Navarro izjavila.
„Nisam zaustavila poen. Odigrala sam sljedeći udarac i zato nisam mogla pogledati video. Mislim da bi bilo bolje imati mogućnost traženja ponovljene snimke čak i ako nastavimo igrati, jer sve se odvija vrlo brzo. Pitala sam sutkinju mogu li ponovno vidjeti poen, a ona mi je rekla da ne mogu jer se nisam zaustavila“, objasnila je Amerikanka na konferenciji za medije nakon meča.
„Na sucu je da donese odluku“
„Odigrate svoj udarac, ona vam vrati loptu i mislite si da se poen nastavlja. Znate, u svojoj sam glavi pomislila da bih ga možda svejedno mogla dobiti ako ga odigram do kraja.
Pomalo je depresivno morati se zaustaviti usred razmjene. A onda, ako se zaustavite i zatražite video, moguće je da lopta nije dvaput odskočila. Na kraju je na sucu u stolici da donese odluku.
Teško je nekoga posebno kriviti, riječ je o teškom izboru. Pravilima bi trebalo drukčije pristupiti jer bismo trebali imati mogućnost pogledati snimku kako bismo donijeli konačnu odluku“, požalila se Navarro.
Incident Fritz–Nakashima u Cincinnatiju 2024.
Primjera nedostataka u sustavu hawk-eyeja, a posebice ELC-a, ima mnogo. Na Mastersu 1000 u Cincinnatiju 2024. između Taylora Fritza i Brandona Nakashime, lopta koja je izašla u dužinu izazvala je polemiku. Fritz se nakratko zaustavio, misleći da će ELC potvrditi da je lopta bila u autu. No poen se nastavio.
Tek nekoliko udaraca kasnije sudac Greg Allensworth prekinuo je razmjenu prije nego što je razgovarao s Fritzem: „Nemojte mi reći da moramo prestati igrati usred poena kad imamo ELC“, rekao je Amerikanac ATP-ovu službeniku. „Razumijem vas, ali tako to funkcionira“, odgovorio mu je ovaj. Na kraju je poen ponovljen, iako je logično trebao pripasti Fritzu.
TEHNOLOGIJA: REVOLUCIONARNA EVOLUCIJA, ALI I DALJE NESAVRŠENA
Od sredine 2000-ih tehnologija zauzima vrlo važno mjesto u tenisu. Hawk-eye, automatizirane najave, video: sve je osmišljeno kako bi se olakšao rad sudaca u stolici.
Oprema terena automatiziranim sustavima suđenja predstavlja važnu prekretnicu u povijesti ovog sporta. Iako te inovacije nude nedvojbena jamstva u pogledu preciznosti i pravednosti, one ipak otvaraju pitanja o budućnosti ljudske interakcije tijekom mečeva.
Očuvanje tradicionalnog duha igre također se nalazi pod prijetnjom. Potraga za ravnotežom između inovacije i poštovanja temeljnih vrijednosti čini se ključnom kako bi svijet „bijelog sporta“ zadržao svoju privlačnost i autentičnost.
Tržište sportske tehnologije koje neprestano raste
Do 2030. tržište tehnologije u sportu trebalo bi dosegnuti 25,7 milijardi dolara, što bi predstavljalo porast od 26% u odnosu na 2023. Što se tiče tenisa, ovaj bi se sport trebao sve više „robotizirati“ s dolaskom ELC-a i videa na praktički sve profesionalne turnire.
Jedino Roland-Garros još uvijek povjerenje poklanja linijskim sucima. Ipak, brojne polemike oko tragova lopte na zemljanoj podlozi, kao i zahtjevi više igrača da se tehnologija uvede u Parizu, i dalje su teme aktualnih rasprava. Organizatori pariškog Grand Slama morat će se vrlo brzo pozabaviti tim pitanjima.
Istodobno, uspon umjetne inteligencije u društvu transformira razne sektore, automatizirajući procese, personalizirajući usluge i redefinirajući svijet rada. AI nudi dosad neviđene prilike za poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti, ali istodobno donosi i važne izazove, osobito u pogledu povjerljivosti i sigurnosti.
Laboratorij tenisa sutrašnjice: ima li Masters Next Gen budućnost? 
Tenis: slabo poznate istine o intersezoni, između odmora, stresa i fizičkog preživljavanja 
Što ako tenis izgubi svoju dušu? Slučaj robotiziranog suđenja između tradicije i dehumanizirane modernosti 
Dosjeti - Saudijska Arabija, ozljede, rat i poslovanje: fascinantna pozadina tenisa koju otkriva TennisTemple