Biti svjetski broj 1, to je ono što mi nedostaje", izjavila je Kvitova prije oproštaja na US Openu
Petra Kvitova, 35-godišnja dvostruka pobjednica Wimbledona (2011. i 2014.), službeno će završiti karijeru nakon US Opena.
Češkinja, koja je prošle godine rodila prvo dijete, odlučila se vratiti natjecanju početkom sezone. Međutim, s omjerom od samo jedne pobjede i osam poraza u devet mečeva, Kvitova je odlučila ne odugovlačiti na touru.
Upravo će u New Yorku, gdje je dva puta stigla do četvrtfinala (2015. i 2017.), okončati karijeru dugu 19 godina, obilježenu s 31 pojedinačnom titulom i drugim mjestom na WTA ljestvici. U intervjuu za Guardian, Kvitova je pristala osvrnuti se na svoju karijeru:
"Mislim da je moja osobnost utjecala na to što nisam osvojila više. Mislim da sam imala talent. Mogla sam malo više raditi, ali s druge strane, to bi me mentalno ili teniski uništilo. Mislim da sam mogla osvojiti više. Ali što mogu?
Igrao sam finale Australian Opena 2019. Izgubila sam od Naomi Osake kada je odigrala nevjerojatan treći set. Uvijek postoje upitnici oko broja Grand Slamova.
Biti svjetski broj 1, to je ono što mi nedostaje. To je nešto što bih voljela imati. Ali ako se to nije dogodilo, nije se dogodilo. To mi ne bi dalo bolji život niti me učinilo sretnijom."
Kvitova, također šestostruka pobjednica Fed Cupa (danas BJK Cupa), kaže da je spremna započeti novo poglavlje svog života:
"Spremna sam prestati. Mentalno, mislim da više ne mogu nastaviti. Također emocionalno i fizički. Sjećaš se kako si prije igrao. Sve je teklo, udarala sam pobjedničke udarce i odjednom, sve je nestalo.
Potpuno sam spremna za mirovinu. Ništa ne požalim. Još uvijek volim tenis, ali sve ostalo, čekanje na treninge, na auto, na meč, to je samo zamorno. A imati sina, to je sasvim drugi život. Želim provoditi vrijeme i s njim.
US Open
Davis Cup: između reformi, kritika i nacionalne kulture
Paradoks koji dijeli tenis: između iscrpljenih igrača i zagušenog kalendara, ali sve brojnijih egzibicija
Trening budućih prvaka: fokus na pad francuskog javnog modela naspram privatnih akademija
Prijeti li padel tenisu? Uron u revoluciju koja potresa ustaljeni poredak